Prisjećanje na osnovnu školu, čitaonicu i omladinski dom
Autor Maxo Petak, 01 Siječanj 2010 17:15
ŠKOLE ZA OPISMENJAVANJE
„…Pismenost je osnov i neophodno nužni uvjet za prosvjetu i kakav mu drago napredak. Iz ljubavi za srećniju budućnost našega dragoga naroda molimo svu časnu braću, da se zauzmu iz svih sila za raširenje Hrvatskih seljačkih škola po svim župama u Hercegovini.»
Riječi su provincijala (1916.-1919.) fra Davida Nevistića rođenoga na Kolu 1871. godine, franjevcima od 23. rujna 1916., kojima preporučuje uvođenje i pomaganje Hrvatskih seljačkih škola za opismenjavanje u sve hercegovačke župe. Da bi se iskorijenila nepismenost stanovništva, kako po cijeloj Hercegovini tako i u duvanjskoj krajini organizirani su tečajevi za opismenjavanje koji su nastavljeni i nakon Drugog svjetskog rata.
Zgradu franjevačke «muške» škole sagradile su austro-ugarske vlasti oko 1880. godine, a ta kamena zgrada i danas je u uporabi kao dio zanatske škole ŠUP-a u Tomislavgradu. U 1. razredu su izučavani školski predmeti: „Vjeronauk, Čitanje, Računanje, Pjevanje i Gimnastika“, a u 2. razredu: „Vjeronauk, Jezikoslovna nastava (čitanje, gramatika, usmeni i pismeni izražaj misli), Računstvo, Krasnopis, Geometrijsko oblikoslovlje i crtanje, Pjevanje i Gimnastika“. U 3. i 4. razredu: „Vjeronauk, Jezikoslovna nastava“, stvarna obuka „(Zemljopis, Povijest, Prirodopis i Prirodoslovlje), Računstvo, Krasnopis, Geometrijsko oblikovanje i crtanje, Gospodarstvo, Pjevanje i Gimnastika.“
Četiri razreda niže pučke škole, učenici grada i okolnih mjesta pohađali su u Školi časnih sestara, koju su na zahtjev duvanjskoga župnika fra Augustina Zubca otvorile časne sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskoga 28. kolovoza 1884. godine. Rad škole odvijao se kao i u državnim školama, osim što je uprava i nastavni kadar bio sastavljen od časnih sestara.
TRI ŠKOLSKE ZGRADE
Zamolismo starije Koljane, učitelje i učenike da barem donekle opišu izgled i rad nekadašnje četverogodišnje škole na Kolu. Prva i druga škola u Kolu s tečajevima za opismenjavanje bile su smještene u kućama Stipana i Tone Nevistića, a poučavali su Ivan Nevistić Martinov, Ivan Perić «Pržnjić» i Tone Nevistić Stankov. Đake su poučavali i učitelji Milan Petrović «Dilaver» iz Mesihovine i Salih Lokmić iz Duvna.
Tadašnja grupa HSS-a osnovala je seosku čitaonicu u kući Jerke Perića prije Drugog svjetskog rata, gdje bi se uglavnom sastajali i družili odrasli, razmjenjujući vijesti i čitajući novine. Novu školsku zgradu Koljani su počeli graditi nakon Drugog svjetskog rata čemu je nešto pomagala i duvanjska općina, a sagrađena je na zemljištu bega Rešida «Rešidbega» iz Duvna. Sve do 1972. godine po selima za gradnju objekata nije bila potrebna građevinska dozvola, a parcela na kojoj je sagrađena škola kasnije je uz naknadu otkupljena iz privatnoga vlasništva i postala vlasništvo Mjesne zajednice Kolo. U općinskoj Gruntovnici i Katastru nemaju nikakvih sigurnih podataka o gradnji zgrade treće škole osim da je parcela naslovljena na omladinski dom, a način korištenja zemljišta za zgradu i dvorište su kulturne.
Tu je u vrijeme Austro-ugarske monarhije od kamena sagrađena i seoska česma, koja je dva puta i obnavljana s nadogradnjom prostora za pranje rublja i napajanje stoke. Osobito je Koljanima poznata po hladnoj vodi ljeti i toplijoj zimi, koja nikada nije presušila. Školska zgrada je građena od domaćega klesanog kamena, koji je vađen iz «Županjskih majdana» u blizini izletišta Segeta u Kologaju. Prekrivena je krovom «na četiri vode», koji je bio pokriven crvenim crijepom. Uokolo škole 1953./1954. godine, đaci su uredili dvorište i zasadili topole. Škola je otvorena oko 1953. godine, a imala je jednu veliku učionicu, dvije prostorije s hodnikom za učitelja i obližnju šupu za drva. Drvene povezane klupe sa sjedalicama bile su postavljene u dva reda s prolazom kroz sredinu, koje su obojene zelenom bojom. Otvori su zatvoreni trokrilnim prozorima, koji su obojeni u bijelo i zeleno.
Na sredini učionice nalazila se pećica za grijanje zimi u koju su se ložila drva i ugljen. Učenici su sakupljali novac za plaćanje drva, a škola je imala svoju čistačicu i ložačicu. Nastavu je pohađalo pedesetak učenika, a radilo se u dvije smjene prije podne i poslije podne s kombiniranim odjelima s po dva razreda: 1. i 3. te 2. i 4. razred. Samostojeća ploča crne boje nalazila se na sredini učionice sa kredama i spužvom za pisanje i brisanje, dok su učenici suhom olovkom pisali u bilježnice.
NASTAVA I TEČAJEVI UZ STROGI ODGOJ
Prema uvidu u školski Dnevnik od šk. god. 1949./'50. do 1960./'61. u kojemu nedostaju podatci za dvanaest razrednih odjeljenja. od školskih predmeta u nastavi u 1. razredu učenici su imali: „Srpski ili hrvatski jezik, Račun i geometriju, Pjevanje, Fiskulturu, Vladanje“, a u 2. razredu dobivaju predmet „Lijepo pisanje“. U 3. i 4. razredu su od školskih predmeta imali: „Srpski ili hrvatski jezik, Istoriju, Zemljopis, Prirodopis, Račun i geometriju, Crtanje, Lijepo pisanje, Ručni rad, Pjevanje i Fiskulturu.“ Od šk. god. 1959./'60. mijenjaju se nazivi nekih predmeta: „Srpskohrvatski jezik, Matematika, Osnovi opštetehničkog obrazovanja, Fizičko i zdravstveno vaspitanje, Likovno vaspitanje, Muzičko vaspitanje“. U 3. razredu su dobivali predmet „Poznavanje prirode i društva“, koji se u 4. razredu naziva „Poznavanje društva“.
Za vrijeme učitelja Radivoja Trifunovića (1950.-1954.) nastava se održavala za sve učenika prije i poslije podne. Ako je nastava održavana prije podne, đaci bi poslije podne učili u školskom dvorištu, a kući se išlo samo za vrijeme ručka. Učiteljica Vasiljka je na tečaju poučavala žene i djevojke kuharstvu, a imale su mogućnost pohađati i tečaj za vezenje kod učiteljice Anđelke u Školi časnih sestara u Duvnu.
Učitelji su bili strogi i šibe su dobivali oni koji su na nastavi bili nemirni i nemarni, osobito u pisanju domaće zadaće pa su ostajali u tzv. «školskom zatvoru». Nitko se od roditelja nije žalio na takve postupke, što bi po riječima jedne bivše učenice mnogima u odgoju koristilo i dandanas jer stega u djetinjstvu može samo koristiti. U školi su djeca dobivala i jedan obrok, koji se sastojao od šnite kruha namazane pekmezom ili sirom. Osobito je za neku djecu to mnogo značilo, jer je vladalo siromaštvo i u kući nisu uvijek imali kruha. Po dvojica učenika bi se redali za odlazak u grad po kruh s uprtnjačom na ramenima, kakvu su nosili pastiri kod čuvanja ovaca. Iz gradske bi pekarnice donosili kruhove za taj obrok, kojega su djeca s nestrpljenjem iščekivali – jer bi to pojedinima bio jedini obrok kojega su imali.
ŠKOLSKI UČITELJI(CE)
U to vrijeme nije bilo asfalta, a glavna cesta prema Livnu prolazila je kroz Kolo pored škole. U školi nije bilo zbornice, nego se nalazila u sklopu prostorije – stana za učitelja. U školi su se izmijenili učitelji: Milan Petrović iz Mesihovine koji je poučavao u sve tri školske zgrade, Salih Lokmić iz Duvna (u prekidima 1949.-1957.), Radivoje Trifunović iz Crne Gore (1950.-1954.), Duško Radić od Makarske, pjesnikinja Stanislava Čarapina rođ. Ćulanić iz Ćavarova Stana (1954.-1955.), Vasiljka od Čapljine, Nurija «Nurko» Jakić, Franka Rubić rođ. Škobić iz Mostara (1960.-1961.) i Vladimir «Bato» Turović iz Crne Gore. «Bato» (1957.-1960.) je s Koljanima započeo akciju za dovođenje struje u selo 1961., dok je vodovod urađen 1978. godine.
U školskom ljetopisu iz toga vremena stoji zapisano: «25. 9. 1960. u (op. a. središnjoj) školi je prestala raditi učiteljica Škobić Franka, koja je na lični zahtjev premještena u Osnovnu školu Kolo.» O duvanjskim školama ima dosta nepoznanica, jer prema školskom ljetopisu: «Od školske 1962./63. do školske 1969./70. ljetopis škole nije vođen tj. za vrijeme dok je upravitelj bio Lokmić Salih.» Osnovna četverogodišnja škola s radom je prestala šk. 1961./62. godine, a učenici su nastavu pohađali u zgradi bivše franjevačke pučke tzv. «muške» škole i Školi časnih sestara u Duvnu.
POZNATA STATISTIKA OSNOVNE ŠKOLO NA KOLU
|
Šk. god. i razred: |
Broj učenika: |
Učitelj: |
Opći uspjeh razreda: |
|
1949./'50. – IV. razred |
21 |
Salih Lokmić |
3, 5 |
|
1950./'51. – I. razred |
28 |
Radivoje Trifunović |
2, 44 |
|
1950./'51. – II. razred |
17 |
Radivoje Trifunović |
2, 66 |
|
1950./'51. – III. razred |
22 |
Radivoje Trifunović |
2, 79 |
|
1950./'51. – IV. razred |
18 |
Radivoje Trifunović |
2, 92 |
|
1951./'52. – I. razred |
18 |
Salih Lokmić |
3, 47 |
|
1951./'52. – II. razred |
18 |
Salih Lokmić |
3, 59 |
|
1951./'52. – IV. razred |
11 |
Salih Lokmić |
2, 9 |
|
1953./'54. – I. razred |
24 |
Radivoje Trifunović |
3, 08 |
|
1953./'54. – II. razred |
18 |
Radivoje Trifunović |
4, 05 |
|
1953./'54. – III. razred |
16 |
Radivoje Trifunović |
4, 2 |
|
1954./'55. – III. razred |
17 |
Stanislava Čarapina |
4, 2 |
|
1956./'57. – I. razred |
9 |
Salih Lokmić |
3, 44 |
|
1956./'57. – II. razred |
10 |
Salih Lokmić |
3, 7 |
|
1956./'57. – III. razred |
19 |
Salih Lokmić |
3, 95 |
|
1956./'57. – IV. razred |
14 |
Salih Lokmić |
3, 85 |
|
1957./'58. – I. razred |
12 |
Vladimir Turović |
3, 25 |
|
1957./'58. – II. razred |
10 |
Vladimir Turović |
3, 2 |
|
1957./'58. – III. razred |
8 |
Vladimir Turović |
3, 57 |
|
1957./'58. – IV. razred |
19 |
Vladimir Turović |
3, 42 |
|
1958./'59. – I. razred |
14 |
Vladimir Turović |
3, 36 |
|
1958./'59. – II. razred |
11 |
Vladimir Turović |
3, 0 |
|
1958./'59. – III. razred |
9 |
Vladimir Turović |
2, 77 |
|
1958./'59. – IV. razred |
7 |
Vladimir Turović |
3, 43 |
|
1959./'60. – I. razred |
18 |
Vladimir Turović |
2, 88 |
|
1959./'60. – II. razred |
13 |
Vladimir Turović |
3, 66 |
|
1959./'60. – III. razred |
10 |
Vladimir Turović |
3, 1 |
|
1959./'60. – IV. razred |
9 |
Vladimir Turović |
3, 11 |
|
1960./'61. – I. razred |
13 |
Franka Škobić |
3, 66 |
|
1960./'61. – II. razred |
13 |
Franka Škobić |
3, 92 |
|
1960./'61. – III. razred |
13 |
Franka Škobić |
3, 23 |
|
1960./'61. – IV. razred |
9 |
Franka Škobić |
2, 88 |
OMLADINSKI DOM I URUŠAVANJE ZGRADE
Nakon što je škola prestala s radom šk. god. 1961./'62., zgrada je postala višenamjenska. Tako je u njoj jedno vrijeme djelovala seoska čitaonica, gostionica pa Dom za mlade. Koljanski maturanti su redovito priređivali priredbe, gostovale su glazbene skupine, članovi KUD-a „Kolo“ održavali su redovite probe, organiziran je doček Nove godine i igralo se kolo. U tu svrhu je izgrađena drvena pozornica s klupama za gledatelje i plesalo se uz rock i zabavnu glazbu. U stanu za učitelje izmijenilo se u stanovanju nekoliko obitelji.
Dotrajala građevina vremenom nije pravovremeno obnavljana zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, iako su pojedinci imali namjere pa se zgrada sve više urušavala i propadala. Koncem osamdesetih godina XX. stoljeća, nemarom djece i mladih, na zgradi je čak i krov zapaljen pa se uskoro pretvorila u zgarište. Klesano kamenje s krovnom konstrukcijom je maknuto koncem devedesetih godina prošlog stoljeća i teren očišćen, a visoke topole oko škole uglavnom ispiljene i prodane u drvenu građu. Na tom je mjestu u središtu sela početkom novog XXI. stoljeća, izgrađeno i asfaltirano igralište sa sportskim sadržajima. Tako je nažalost od stare škole, seoske čitaonice i omladinskog doma ostao tek spomen u pričama i sjećanje na rijetkim crno-bijelim fotografijama.
|
Otvaranje OŠ u Kolu oko 1953. godine |
Neki od zajedničkih snimaka učitelja i učenika ispred škole u Kolu:
Šk. god. 1956./'57.
|
Prvi red – čuče: 1. Miše Papić Jurin «Juričin», 2. Zvonko Nevistić Ivanov «Martinićev» - «Njoka», 3. Luka Nevistić Nikin, 4. Stipe Perić Ivanov «Dukin» - «Ćipa» «Frfo», 5. Nikola Nevistić Markov – «Bili», 6. Jozo Nevistić Ivanov «Dulić», 7. Jakov Nevistić Stipanov «Bobek», 8. Jozo Madunić Ilijin «Pupo», 9. Delfa Perić Ivanova «Piganova», 10. Mila Madunić «Dasina», 11. Ante Papić Antin «Antičin» - «Zlatica», 12. Božana Ećimović «Kikićeva». Drugi red – stoje: 13. Ružica Budimir Jozina «Joskanova», 14. Dragica Jurič «Gogina», 15. Ivan Radoš Antin «Krivi», 16. Zora Radoš Nikolina, 17. «Đera» Perić «Piganov», 18. Ruža Madunić Franina «Ćorbina» - «Bóta», 19. Ružica Tadić Ćirilova, 20. Ante Zvonar Ivankov «Lošićev», 21. Kata Madunić Ilijina «Ilijičina», 22. «Zele» Nevistić Miškov, 23. Anđa Madunić Božina «Bodljina» - «Tandža», 24. Petar Madunić Martinov «Bubin» 25. Ana Madunić Barišina - Barina. Treći red – stoje: 26.Drago Perić «Dukin»-«Ligo», 27. Marica Madunić Stipina, 28. Marko Ećimović «Kikićev», 29. Matija Zvonar Markova «Zlatnoga», 30. Petar Radoš Martinov – «Peja», 31.Marica Madunić «Minjina», 32.Tome Madunić Barin «Burlo», 33. Stana Krajina Antina «Stanija», 34. Mate Papić Stipanov «Maćo», 35. Iva Radoš Nikolina, 36. Mirko Jurič Ivanov «Kuljo»,37. Ana Zvonar Ivankova «Lošićeva» 38. Marko Jurič Perin «Perudanov» «Rulja» Četvrti red – stoje: 39. Drago Perić Jurin «Vrića», 40. Dragica Perić Jozina «Gojgina», 41. Ile Tadić Matin «Mateškov» - «Goba», 42. Iva Madunić Ivanova «Ivančiceva», 43. Mile Budimir Ivanov «Márićev» - «Mima», 44. Stipe Perić Ivanov «Pinćin»-«Brišina» 45. Kata Papić Mirkova «Mirkičina» - «Katača», 46. Milan Pašalić Markov «Lèkić», 47.Iva Papić Stipanova «Ivača», 48.Ante Ećimović Stipičin «Riba» 49.Jure Perić Ivanov «Srtljin»-«Šola» 50. Kata Papić Jozina. Učitelj: Salih Lokmić |
Šk. god. 1957./58.
|
Prvi red: 1. Ana Madunić Barišina – «Barina», 2. Iva Madunić Ivanova «Ivančiceva», 3. Ružica Budimir Jozina «Joskanova», 4. Iva Radoš Nikolina, 5. Dragica Perić Jozina «Gojgina», 6. Ante Ećimović Stipičin «Riba», 7. Ana Zvonar Ivankova «Lošićeva», 8. Anđa Madunić Božina «Bodljina», 9. Iva Papić Stipanova «Ivača», 10. Mila Madunić «Dasina»,. Drugi red: 11. Ružica Madunić «Minjina», 12.Ante Papić Franin «Gnjilo», 13. Ana Madunić Martinova «Bubina», 14. Luka Perić Ivanov «Ićin»-«Lujo», 15. Mara Perić «Pinćina», 16. Stipe Papić Jurin «Juričin»-«Ćipati», 17. Staka Perić Antina «Pomalova» 18. Ante Madunić Tomin «Malikin» «Guto», 19. Iva Papić Antina «Antičina», 20. Petar Radoš Martinov «Peja», 21. Iva Tadić Matina «Mateškova», 22. Marica Papić «Stipušina». Treći red: 23. Matija Zvonar Markova «Zlatnoga», 24. Petar Madunić Martinov «Bubin» 25. Stipe Perić Ivanov «Pinćin»-«Brišina», 26 Zora Radoš Nikolina, 27. Ivan Radoš Antin «Krivi», 28. Drago Perić Jurin «Vrića», 29. Ruža Madunić Franina «Ćorbina» - «Bóta», 30. Delfa Perić Ivanova «Piganova», 31. Ile Tadić Matin «Mateškov» «Goba», 32. Zvonko Nevistić Ivanov «Martinićev» - «Njoka». Četvrti red: 33. Milan Pašalić Markov «Lèkić» 34. Miše Papić Jurin «Juričin», 35.Mila Papić «Stipušina», 36. Ante Papić Antin «Antičin» - «Zlatica», 37. Mate Papić Stipanov «Maćo», 38. Kata Papić Mirkova «Mirkičina» - «Katača», 39. Jure Perić Ivanov «Srtljin»-«Šola», 40. Marko Jurič Perin «Perudanov» - «Rulja». Učitelj: Vladimir Turović «Bato»
|
|
Leže: 1. Lujo Perić Ivanov «Ićin», 2. Jozo Nevistić Ivanov «Dulić». Drugi red – čuče: 3. Zorka – Zora Madunić Ilijina «Ilijičina», 4. Anđica Tadić Ćirilova, 3. Mara Zvonar Markova «Zlatnoga» - «Pôla», 4. Mara Pašalić Ivankova «Kuta», 5. Anđa Nevistić Matina, 6. Ružica Madunić Ivanova «Minjina», 7. Mara Radoš Stipina «Krilina», 8. Ivanka Nevistić Ivanova, 9. Jakov Nevistić Stipanov «Bobek», 10. Jozo Perić Antin «Šumarov» - «Felgan». Treći red – čuče: 11. Iva Papić Antina «Antičina», 12. Staka Perić Antina «Pomalova», 13. Iva Tadić Matina «Mateškova», 14. Mara Perić Ivanova «Pinćina», 15. Ante Madunić Matin «Malikin» - «Guto», 16. Ante Papić Franin «Gnjilo», 17. Ana Madunić Martinova «Bubina», 18. Petar Radoš Martinov «Peja». Četvrti red – stoje: 19. Ana Zvonar Ivankova, 20. Iva Madunić Ivanova «Ivančiceva», 21. Petar Madunić Martinov «Bubin», 22. Ružica Budimir Jozina «Joskanova», 23. Dragica Perić Jozina «Gojgina», 24. Stipe Perić Ivanov «Brišina», 25. Delfa Perić «Piganova», 26. Jure Perić Ivanov «Šola», 27. Matija Zvonar Markova. Učitelj: Vladimir Turović «Bato»
|
Šk. god. 1959./'60.
|
Prvi red – čuče: 1. Marko Budimir Jozin «Joskanov» - «Amerika», 2. Petar Radoš Martinov «Peja», 3. Ante Madunić Matin «Malikin» - «Guto», 4. Ante Papić Franin «Gnjilo», 5. Jakov Perić Ivanov «Dukin» - «Jale», 6. Lujo Perić Ivanov «Ićin», 7. Drago Perić Ivanov «Dukin» - «Ligo», 8. Jozo Tadić Matin «Mateškov» - «Tadić», 9. Marko Madunić Barišin – Barin «Puran», 10. Marijan Madunić Ivanov «Minjin» - «Miljan», 11. Stipe Radoš Petrov «Curićev» - «Šiško», 12. Mirko Tadić Jozin «Rendžin» - «Uro». Drugi red – stoje: 13. Ivan Madunić Stipin «Perušić», 14. Ružica Madunić Ivnaova «Minjina». 15. Draga Pašalić Ivankova, 16. Iva Papić Antina «Antičina», 17. Marica Papić Jozina «Pópac», 18. Stipe Papić Jurin «Ćipati», 19. Mara Radoš Stipina, 20. Staka Perić Antina, 21. Mara Perić Ivanova «Pinćina», 22. Iva Tadić Matina «Mateškova», 23. Anđa Papić Mirkova, 24. Stana Papić Stipanova, 25. «Bika» Nevistić Ivanova, 26. Mara Papić Stipanova, 27. «Ćika» Martinov «Bubin». Učitelj: Vladimir Turović «Bato» |
Šk. god. 1960./'61.
|
Prvi red – čuče: 1. ?, 2. Jakov Perić Ivanov «Dukin» - «Jale», 3. Ile Radoš Antin – Antičin, 4. Jure Perić Ivanov «Pinćin» - «Juka», 5. Branko Nevistić Ivanov «Ćalonja», 6. Bare Madunić Martinov «Bubin», 7. Iko Papić Slavkov «Kikica», 8. «Ćika» Madunić Martinov «Bubin», 9. Dragica Madunić Martinova «Bubina», 10. Mira Tadić Ivanova «Brkićeva», 11. Marica Madunić Božina, 12. Ana Madunić Martinova «Bubina». Drugi red – stoje: 13. ?, 14. Jakov Nevistić Stipanov «Bobek», 15. Ante Radoš Stipin «Kalja», 16. Ivan Madunić Stipin «Perušić», 17. Jozo Tadić Matin «Mateškov» - «Tadić», 18. Jozo Nevistić Ivanov «Dulić», 19. Ante Madunić Matin «Malikin» - «Guto», 20. Lujo Perić Ivanov «Ićin», 21. Stipe Papić Jurin «Juričin», 22. Stipe Radoš Petrov «Šiško», 23. Marko Madunić Barišin – Barin – «Puran», 24. Zorka – Zora Madunić Ilijina «Ilijičina», 25. Anđica Tadić Ćirilova, 26. Mara Papić Stipanova, 27. Marijan Madunić Ivanov «Miljan», 28. Stana Papić Stipanova, 29. Draga Pašalić Ivankova, 30. Mara Pašalić Ivankova «Puta», 31. Anđa Papić Mirkova. Treći red – stoje: 32. Petar Radoš Martinov «Peja», 33. Staka Perić Antina, 34. Mara Perić Ivanova «Pinćina», 35. Ante Papić Franin «Gnjilo», 36. Drago Perić Ivanov «Dukin» - «Ligo», 37. Iva Tadić Matina «Mateškova», 38. Ivanka Nevistić Ivanova, 39. Mara Zvonar Markova «Zlatnoga» - «Pôla», 40. Anđa Nevistić Matina, 41. Ružica Madunić Ivanova «Minjina», 42. Marica Papić Jozina «Pópac», 43. Mara Radoš Stipina. Učiteljica: Franka Škobić |
|
|
Snimci s jedne od predstava maturanata u Domu mladih, Kolo 1979. godine:
|
Prvi red: 1. Stipica Radoš Ivanov «Pimićev» - «Kukulja», 2. Tomislav Tadić Matin «Mateškov» Drugi red: 1. Marko – Markica «Kuljo» Perić Antin «Gojgićev», 2. Tomislav – Tomica Krajina Antin «Trupićev» |
|
1. Tomislav Tadić Matin «Mateškov», 2. Josip Perić «Pićija» Stipin «Ćipin», 3. Josip Perić Slavkov «Ćoza», 4. Stipica Radoš Ivanov «Pimićev» - «Kukulja», |
|
1. Tomislav Tadić Matin «Mateškov», 2. Josip Perić Slavkov «Ćoza», 3. Josip Perić «Pićija» Stipin «Ćipin», 4. Ružica – Ruža Tadić Perina, 5. Ivanka Nevistić Slavkova „Crna“ |
|
1. Marko – Markica «Kuljo» Perić Antin «Gojgićev», 2. Tomislav Tadić Matin «Mateškov», 3. Josip Perić Slavkov «Ćoza» |
|
1. Josip Perić Slavkov «Ćoza», 2. Ružica – Ruža Tadić Perina, 3. Ivan Tadić «Cerga», 4. Ivanka Nevistić Slavkova „Crna“ |
Mate Tadić & Ante Tadić
napisao ja, Siječanj 01, 2010
napisao monika, Siječanj 09, 2010
Spomenik Virgiliju Nevjestiću
- guest_4336 : vuvuzela
- guest_7 : dd
- guest_7 : dd
- guest_7 : ,
- guest_7 : guest_7100 : param name="allowScriptAccess"
- hit brko : cr=US&debug%5FvideoId=PryHwMtYuFA&el=detailpage&cfps=19%2E788918205804748&sdetail=f%253Aplayer%5Fembedded%252Cp%253Awww%2Evkladusa&screenw=1600&vid=UBhH0XGKAlSIOfzffhZGPsXDg%2D31CLcPC&screenh=900&playerh=391&scoville=1&h=360&smoothing=1&nsidf=16&referrer=http%253A%252F%252Fwww%2Evkladusa%2Ecom%252Fzabava%252Fvideo%2Dbrko%2Dbrkane%2Dmoj%2Domiljeni%2Dkrkane&nsipbps=123264%2E59330143541&nsiabbl=34561&fexp=901017%2C901802&nsiabl=2%2E02&nsivbbl=213088&hl=en%5FUS&nsivbl=2%2E16&feature=player%5Fembedde
- Administrato : Haha, Amerika je nadimak, te se piše velikim slovom.
- guest_5485 : podjela BiH na «link»
- guest_2501 : Koljani moji, što se ovo s nama i kod nas događa?! Stalno nas prate neke velike tragedije pa sad i ova najnovija s Jelenom Nevistić. Bože, čuvaj nas i sačuvaj!Svima veliki pozdrav!
- ladan : jem ti književnost,Amerika je velik čovac u svakom pogledu al "amerikinu" se piše malim početnim slovom