Danas na Kolu žive 3 obitelji Andrić.

U osnovi prezimena je vlastito ime Andro, Andrija koje dolazi od grčkog Andreas što znači muževan, hrabar, a koje odgovara starijem hrvatskom imenu Hrabar, uzgred rečeno znači još i zaručnik.
Starinom su s Livanjskog polja, gdje je u Smrčanima 1741./42. biskup fra Pavo Dragičević zabilježio 20-članu obitelj Andrije Andrića. Godine 1768. biskup fra Marijan Bogdanović je također u Smrčanima zatekao 15-člano domaćinstvo Jakova Andrića.

Andrići u 17. stoljeću sele u Cetinsku krajinu: 1689. godine Nikola Andrić iz Sinja dobio je na Cetini mlin sa 4 kola, kojeg mora najprije popraviti, pa tek onda koristiti uz plaćanja posebnog poreza tzv. malog livela.

U Imotskoj krajini, gdje danas nema Andrića, zabilježeni su 1725. godine u Medovu Docu, gdje danas na taj rod podsjeća toponim Andrića krčina, godinu dana kasnije mletačke vlasti dodjeljuju u Vinjanima 6-članoj obitelji Nikole Andrića 12 kanapa zemljišta.

Andrići su živjeli i na Svibu, odakle su se oko 1840. odselili u Prolog pokraj Livna.

Na duvanjskom području Andrići se prvi put pojavljuju u maticama stare župe seonice 20. studenog 1824. godine, kada je upisana ženidba Joze sina Ivana Andrića iz Vojkovića i majke Joze rođene Radoš iz Roškog polja s Ružom kćeri Joze Letice iz Brišnika i majke Ane rođene Ivić iz Mandina Sela. Jedan je od kumova Ivan Andrić iz Roškog Polja. I sljedeći sin Ivana Andrića koji nosi očevo ime Ivan, ženi se 20. veljače 1827. godine s Marom kćeri Šimuna Bagarića iz Bučića i majke Mare rođene Tadić iz Omolja, a kao mjesto stanovanja mladoženje i njegova oca navodi se Roško Polje; isto se boravište navodi i pri ženidbi trećeg sina Ivana Andrića – Filipa, koji se ženi 23. studenog 1829. godine s Jelom kćeri Ante Marinčića iz Mrkodola i majke Mare rođene Novaković iz Mrkodola; kod ženidbe četvrtog Ivanovog sina Grge 25. studenog 1841. godine s Katom kćeri Ivana Pokrajčića iz Mrkodola i majke Mare rođene Bagarić iz Roškog Polja ne navodi se mjesto odakle su mladoženja i njegov otac, ali su kumovi na ovome vjenčanju Nikola i Ivan Andrić iz Mrkodola. Dakle, najkasnije 1841. godine Andrići su u Mrkodolu, što konačno potvrđuje 15. studenog 1847. godine ženidba petog sina Ivana Andrića – Jure iz Mrkodola, a ne iz Roškog Polja, s Anđom kćeri Jure Anića iz Bukovice i Ruže rođene Bagarić iz Stepena. Sljedeća četiri upisa u matici vjenčanih, riječ je o zaručnicama iz Andrića roda, kao mjesto stanovanja navodi se isključivo Mrkodol. Čak u dva navrata pojavljuje se stari oblik prezimena Andrić – Jandrić.

U matici umrlih stare župe Seonice, gdje se Andrići prvi put susreću 17. ožujka 1848. godine kada je upisana smrt 52-godišnjeg Ivana Andrića, koji je iznenada preminuo i stoga je pokopan u groblju u Stepenu, Andrićima se kao obitavalište upisuje Mrkodol, izuzev dav slučaja (7.2.1855. i 25.6.1856.) kada mjesto stanovanja umrlih Andrića je Bukovica. Uz dva upisa i dvije zanimljivosti: 7. veljače 1855. godine umrla je Kata Andrić žena Ilijina s navršenih 100 godina, dakle rođena je 1755. godine; 25. lipnja 1856. u Bukovici je umro 75-godišnji Jozo Andrić, a kao uzrok njegove smrti upisana je 'nebriga ukućana'.

I najstariji upisi u Matici krštenih (20. listopada 1850.) 19. siječnja 1853. svjedoče da su Andrići doselili u Mrkodol. Od ukupno 16 najstarijih upisa u maticama stare župe Seonice, šest se puta pojavljuje stariji oblik ovog prezimena – Jandrić.

Dakle, današnji duvanjski Andrići nekoć Jandrići, vjerojatno su potomci Andrića, koji su se iz Imotske krajine, gdje su posve nestali, preko Roškog polja spustili u Mrkodol, gdje su s vremenom postali jedan od najbrojnijih rodova.

© Ivanković, A. Duvanjska Prezimena. Tomislavgrad: Naša ognjišta, 2001.

Komentari (1)

RSS feed Comments

Ime

Komentar

manja | veća

Upišite prikazane znakove

Dodaj komentar