Danas na duvanjskom području Krajine žive u Kongori (3 obitelji), Roškom Polju (13 obitelji), Mrkodolu (4 obitelji), Tomislavgradu (9 obitelji, 43 člana), na Kolu (9,35), Podgaju (5,20), Eminovu Selu (3,10), Jošanici (2,11). Krajinovići žive u Omolju (22,144), Crvenicama (10,42) i Tomislavgradu (2, 9).

Prezime je nastalo od toponima Krajina, graničnog područja prema drugoj državi (prema Turskoj ili u tadašnjoj Turskoj prema mletačkim te-

ritorijima), u kojem je obrana uređena posebnim odredbama ili kraja koji gravitira većem mjestu (primjerice Imotska i Cetinska krajina). Dakako, u najneugodnijem sjećanju ostaje paradržavna tvorevina Srpska Krajina nastala za vrijeme Domovinskog rata, početkom 90-ih godina 20. stoljeća na području s pretežito srpskim stanovištvom u Hrvatskoj.

Da je Krajina i Krajinović isto prezime, svjedoči izvod iz popisa bosanskohercegovačkih Hrvata katolika fra Pave Dragićevića iz 1741/42. godine, u kojem su na duvanjskom području, u Roškom Polju zabilježene obitelji: Luke (11 članova) i Nikole (10) Krajine, u izvorniku Craina, te 7-člana obitelj Blaža Krajinovića, u originalu Crainovich; u Grabovici tada obitavaju obitelji Mate Krajine (Matthaeus Craina) s 6 članova i domaćinstvo Nikole Krajinovića (Nicolaus Crainouich) s 14 ukućana. Dakle, u istim mjestima istodobno se rabe i kraće i duže inačice: Krajina i Krajinović.

Pripadnike ovog starog roda susrećemo i prije biskupskih popisa bosanskohercegovačkih Hrvata katolika, kako na duvanjskom tako i na susjednim područjima.

U Zasioku pokraj Sinja u Alberghiettijevu zemljišniku (1725-29 godine) u sastavu banderije harambaše Frane Bekala upisane su obitelji s prezimenom Krajina.¹ Ako su im susjedi Vukadini, Ćurkovići, Pokraišići (vjerojatno Pokrajčići), Radoišići (vjerojatno Radoši), onda nije teško zaključiti da je riječ o doseljenicima s duvanjskog područja, te da u ovom slučaju Krajine iz Roškog Polja ili iz Grabovice.

U Lovreću pokraj Imotskog 1733. godine župnikuje fra Ivan Krajinović, za kojeg ne znamo je li iz Roškog Polja, Grabovice ili pak iz Rastovače.²

U sklopu svog pastirskog pohoda staroj Duvanjskoj biskupiji makar-ski biskup Štipan Blašković 11. srpnja 1735. godine boravi u Roškom Polju. "U kući Andrije Ljubasoviljevića (krivo pročitano prezime Ljubasović, Ljubas) susreo je Ivana Pavlinovića iz Korita i Ivana Krajinovića iz Prisoja, koji su u ime naroda molili da biskup dođe k njima."³ Kako šest godina kasnije, u vrijeme Dragićevićeva popisa 1741/42. godine, u Prisoju nema Krajinovića, niti ih je, izgleda, ikada bilo, a na drugoj stani kako već sutra 12. srpnja 1735. biskup posjećuje Korita i Grabovicu, onda Ivan Krajinović može biti samo iz Grabovice.

Vratimo se drugom biskupskom popisu 1768. godine. Tada su posuški Krajinovići brojniji od duvanjskih, jer primjerice u Čitluku pokraj Posušja biskup fra Marijan Bogdanović bilježi 5 Krajinovića obitelji s 71 članom: Ivanova (22), Mijina (19), Jurina (12), Matina (11) i Tomina (7); u Rastovači su dvije obitelji: Ivanova (14) i Grgina (6); u Vinjanima (posuškim) dom je 6-člane obitelji Tome Krajinovića.

1768. godine Bogdanović je na duvanjskom području zatekao sljedeće Krajinoviće: u Roškom Polju obitelji Vida i Marka Krajinovića s po 15 članova; u Grabovici 14-člano domaćinstvo Domina Krajinovića; u Stipanićima živi 13-člana obitelj Nikole Krajinovića, možda baš onoga što smo ga prije 25 godina upoznali u Grabovici (je li on predak današnjih Krajina iz Podgaja i s Kola?); u Mrkodolu obitava 5-člana obitelj Ilije Krajinovića, pretka današnjih mrkodolskih Krajina. Za 4-članu Ante Krajinovića, zabilježenu 1768. godine u Odžaku pokraj Kupresa, K. Draganović tvrdi da su "doselili s Duvanjskog polja... Sele dalje k Bugojnu, Travniku, Kiseljaku."⁴

Sele i još dalje, u sjevernu Bosnu, na derventsko-plehansko područje, gdje je 1768. godine zabilježeno 8 obitelji sa 74 duše. Za njih pa i one koji će doseliti do 1810. godine u Živinice, Lupljanicu, Komaricu, Gradinu, Dažnicu, Žeravac, Koraće, Breznicu, Zeleniku, Johovac, Vrhove postoje pisani dokazi da su doselili s duvanjsko-posuškog područja. Iz Vinjana je u Lupljanicu 1789. godine doselio Frano Krajinović i žena mu Jela rođena Vidošević; iz Ružica pokraj Gruda u Dažnicu je 1790. godine stigao Ilija Krajinović i Matija rođena Končić; "od Posušja" je u Komaricu doselila 1791. godine Lucija Krajinović; u isto mjesto "od Duvna" doseljava Kata Krajinović; u Komaricu 1781. godine stiže Petar Pišković nekoć Krajinović sa ženom Antonijom rođenom Lekić (danas Leko) iz Prološca; 1782. godine u Foči su svoj novi dom našli Tadija Pišković nekoć Krajinović i žena mu Jela Znahor (danas Znaor) "od Imotskog".⁵

S posuškog područja u Omolje i Crvenice doseljavaju preci današnjih Krajinovića iz ta dva duvanjska sela.

© Ivanković, A. Duvanjska Prezimena. Tomislavgrad: Naša ognjišta, 2001.

Komentari (5)

...
napisao Goran Krajina, Kolovoz 10, 2009

Nadam se da ce informacije o prezimenu Krajina biti uneseno uskoro. Pozdrav svim nasim ljudima iz daleke Svedske! //Goran Krajina

• 
• +0
• 
• 

...
napisao avar, Kolovoz 30, 2010

Pa unesi ga više !

• 
• +0
• 
• 

...
napisao Goran, Studeni 12, 2010

Hmmm, skoro je bilo prije vise od godinu dana...

• 
• +0
• 
• 

...
napisao j, Prosinac 31, 2010

jeda unit

• 
• +0
• 
• 

...
napisao krajinovic, Prosinac 31, 2011

sto puzdano znam da krajinovici iz plehanske zupe 1959 sele u slavoniju . lovro krajinovic i supruga iva sa 8 sinova i 1 kceri sele u donje andrijevce u danasnjoj brodsko-posavskoj zupaniji . navodno je lovro imao jos dva brata koji takodjer sele u slavoniju , jedan na podrucje pozege a jedan na podrucje vinkovaca . dvojica krajinovica su stradala na ovcari ali ne znam da li pripadaju istoj lozi ...

• 
• +0
• 
• 

Ime

Komentar

manja | veća

Upišite prikazane znakove

Dodaj komentar