Prezime Radoš
Autor Vjekoslav Nevistić Četvrtak, 17 Srpanj 2008 11:28
Radoši su i nekoć i danas najbrojniji i najrašireniji rod duvanjskih Hrvata katolika,a za tvrdnju da su i najstariji nema dokaza.U osnovi imena je staro hrvatsko osobno ime Radoš.Danas pripadnici ovoga roda žive u čak četiri župe duvanjskog područja; župa Seonica: u Crvenicama ( 47 obitelji, 259 članova), Seonici (36, 177) i Omolju (22, 127); župa Duvno - Tomislavgrad: u Tomislavgradu (29, 107), na Blažuju (11, 55), na Kolu (9, 39), u Stipanićima (4, 23), Jošanici (3, 11) i Podgaju (1, 3); župa Kongora : Borčani (1 obitelj), Kongora (16 obitelji);župa Roško Polje (22, 72). Radoši su starinom Iz Omolja (u Dragićevića Omuglina što se čita Omuljina, a pod čim se podrazumjeva i današnja Seonica možda čak i Borčani). 1741/42. godine u Omolju je zabilježeno 5 Radoševića ( duža inačica ovog prezimena) obitelji: 17- člana obitelj Vida Radoševića (Vitus Radossevich), s jednim članom manje Tomina obitelj, zatim 7 – člano i 5 – člano kućanstvo Petra i Nikole Radoševića. Istodobno u Roškom Polju obitavaju 3 Radoševe obitelji: 17-člana obitelj Mate Radoša (Matthaeus Rados), zatim Filipovo 12- člano domaćinstvo i dom Jure Radoša s 4 ukućanina. Biskup fra Pavao Dragićević u svoj popis 1741/42 godine uvrštava i dvije obitelji na livanjskom području: u Grgurićima 7- člana obitelj Ante Radoša, a u Smrčanima dom ima Ivan Radoš i njegovih 6 ukućana.Dakle,duvanjski su Radoši 1741/42. Godine imali 8 obitelji i83 člana, a samo četvrt stoljeća kasnije u vrijeme popisa biskupa Marijana Bogdanovića(1768) „ narasli su“ na 11 obitelji i 165 duša (obiteljski prosjek 15 članova). Njihov prostorni raspored tada je izgledao ovako:u Omolju (42- člana obitelji Marka Radoša, Nikola je imao 7- člano i Petar 6- člano domaćinstvo); u Seonici (Mijo ima 18- članu obitelj, Marko 10 ukućana, Bože 9- člano domaćinstvo i Grgo 7- člano kućanstvo);u Borčanima (14- člana obitelj Jakova Radoša, Martina s 11, Petrova s 10 duša); u Roškom Polju (23- člana obitelj Ante Radoša i 8- člano domaćinstvo Jure Radoša). Što se tiče roškopoljske grane Radoša fra Vjeko Vrčić tvrdi da su „Šitumi i Radoši istog krvnog podrijetla iz Roškog Polja“ , a dokaz za to je fra Rafo Radoš – Šitum, koji je župnikovao u Rakitnu 1871. Godine.I V. Palavestra također navodiu Rakitnu 2 ogranak Radoša zvani Šitum“, koji su do Drugog svjetskog rata živjeli u selu Poklečanima, zatim Radoše s nadimkom Odžići, koji su doselili iz Omolja,te Radoše pristigle iz Seonice a žive u rakitskom zaselku Petrovićima. Taj autor razmišlja o migraciji Radoša:“... zbog nedostatka točnih arhivskih podataka, prvenstveno matičnih knjiga, teško je precizno ustanoviti vrijeme doseljavanja pojedinaca ili pjedinih porodica Radoša u Rakitno, te razloge koji su ih naveli na doseljavanje, iako se ti razlozi mogu naslutiti: prenaseljenost i oskudica obradivog zemljišta u matičnim duvanjskim selima, s jedne strane, te upražnjena begovska zemlja, mogućnost osnivanja porodica i ekonomskih razvijanja u novom naselju u Rakitnu. Svakako na doseljavanje su utjecale i prijateljske i srodničke veze između stanovnika dvaju susjednih prostora.Radoši su se toliko raselili da bi smo za nabrajanje mjesta u kojima danas žive u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj trebalo više prostora nego za cijeli ovaj zapis. Ipak ćemo spomenuti one najbliže Duvnu: na kupreškoj visoravni ( Goravci i Kupres ) živi 8 obitelji s prezimenom Radoš, čiji su preci doselili iz Letke; u Krančiće u Rami Radoši su doselili iz Rakitna; u Mamiće pokraj Širokog Briga „ Radoš je došao iz Duvna na ženinstvo“, što se pak tiče Radoša u Aržanom, svojedobno su iz Hercegovine doselili Radoši s nadimkom Zeljkić. „Prvim dvjema kućama (Radoševim-op.A.I.) Pridružio se Gudelj i primio njihovo prezime... Godine1989. U Aržanom 10 obitelji s 49 čeljadi. O Radošima još samo i ovo: pokraj Sinja ima selo Radošić, u Kaštelanskoj zagori također selo istog imena, a na splitskom Žnjanu potok se zove Radoševac.Zar treba još nešto? Možda još samo podatak da su od Radoša postali novi rodovi: već spomenuti Šitumi, zatim Kneževići i Čevre u Borčanima, Majići u Borčanima i Kongori, te Kovče u Letki.
© Ivanković, A. Duvanjska Prezimena. Tomislavgrad: Naša ognjišta, 2001.

napisao rade, Svibanj 03, 2011
Mij pokojni dida je iz Kola.Zvao se Petar Radoš i rođen je 1899. godine.
Njegovo otac se zvao Jozo.
Imao je takođe sada pok. bratanca Zvonka Radoša iz Zagreba, koji je bio umjetnik.
Bio bih veoma zahvalan svima koji bi mi poslali nekolioko rečenica vezanih za moju đedovinu, po majčinoj strani, ili ako bi me uputili na neke rođake, koji bi mi mogli nesto vise kazati o ovome.
Pozdravljam vas i zelim vam svu sreću.
Rade Jovanović
Budva
e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript '> Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
napisao Nikica Radoš, Srpanj 17, 2011
Ali evo ipak jedan mali komentar u vezi Radoša sa Aržanog i vete sa Jošaničkim:
To je jedna familija koja je vezana. Od tri brata na Aržanom jedan je doselio 1912 god na Jošanicu , svi ostali su i dan danas na Aržanom.
Jedan od tih sa Aržanog je i poznati naš glumac Filip Radoš. Pozdrav svim Radošima ma gdje bili.
napisao RuŽica Radoš, Kolovoz 27, 2011
napisao radoš, Prosinac 28, 2011
U Dicmu,na pola puta Split -Sinj,u selu Sušci,zaseoku Korita-Sudari postoji desetak Radoševih kuća.Na jednoj je godina 1713. a na jednoj 1866.godina.Nekad su se prezivali Sudar-Radoš.Svi su Pravoslavci i na crkvi je uklesan natpis na staroslavenskom i godina obnove 1811.
Pedesetak obitelji je danas u Splitu i šire iz te loze.
Pozdrav
napisao Rados , Siječanj 14, 2012
Naime Radosevi su poreklom sa prostora danasnje Makedonije,pod najezdom Turaka sele se na prostore Bosne i Hercegovine.
Naime Radosevi su prvobitno bili pravoslavci pa posle prelaze u rimokatolike. Moj pradeda Petar Rados je u prvom sveckom ratu bio u Srpskoj vojsci,presao albansku golgotu,i oporavljo se na krfu. Pocetkom drugog sveckog rata cela njegova porodica prelazi u rimokatolicku veroispovest pod prisilom,posle toga se zajedno sa svojom zenom i decom seli u severnu Srbiju (vojvodinu/srem) de i danas zivimo. Radoseva ima i u Sumadiji ,Grckoj,Spaniji..... Necu da budem veliki nacionalista ali Rados je jedno od najredji Srpski imena. Svi smo mi jedan narod samo druge veroispovesti. Pozdrav i ZIVI BILI ... BRAT JE MIJO KOJE GOD VERE BIO.....
napisao Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript , Siječanj 18, 2012
napisao gipdmhkokjm, Siječanj 26, 2012
Conte Veneto i Cavaliere di San Marco - Conte Ivan Radoš nedovoljno je zastupljen i obrađen u dosadašnjim historiografskim
djelima. Podatci o njemu i obitelji do sada su najsustavnije i najcjelovitije obrađeni u
monografiji Mladena Andreisa Trogirsko plemstvo do kraja prve austrijske uprave u
Dalmaciji (1805).Prvi u izvorima potvrđeni pripadnik obitelji jest kapetan Petar Radoš (o. 1525. –
poslije 1597.). Njegova supruga Jerka, plemkinja iz Klisa, spominje se 1551. i 1557.
godine u popisu birača rektora crkve Sv. Barbare u Trogiru.8 Njihov sin, također kapetan,
Juraj (o. 1565. – poslije 1642.) ženio se čak četiri puta: prvi put 1597. godine
šibenskom patricijkom Uršulom Simonić, a zatim 1605. godine trogirskom građankom
Bunavom Andreis ud. Križančić. Treći brak sklopio je sa Secenom iz Bologne,
a četvrti s Elizabetom nepoznatoga podrijetla.....
Donacije
MJESNA ZAJEDNICA KOLO
KOLO BB
TOMISLAVGRAD
Unicredit banka
338 230 220 056 3588
Uplate iz inozemstva:
SWIFT: UNCRBA22
IBAN BA39 338 060 481 689 8792

Anketa
Za dane Kola mi je bilo?
Zadnji komentari
-
Prezime Radoš
Conte Veneto i Cavaliere di San Marco - Conte ...
-
Prezime Perić
a sta smo se rasirili pozdrav svima
-
Prezime Radoš
Poštovani Radoši budite pozdravljeni sa poluotok...
-
Prezime Perić
Ja sam Josip Perić,praunuk Mate Perića,unuk Joze...
-
Prezime Radoš
Ja takodje imam drugacije tumacenje o poreklu Rado...
