Danas na duvanjskom području Sliške žive u Kongori (20 obitelji), zatim na Kolu (1 obitelj, 8 članova) i u Tomislavgradu (1, 5).

Ako je suditi prema maticama stare župe Seonice prezime Sliško je inačica prezimena Slišković koje ima i treći oblik Sliškić.

Matica je Sliškovića, tvrdi Nikola Mandić, u Raškoj Gori iznad Mostara. "Svi su Sliškovići istog krvnog podrijetla, ma kuda su se tijekom svoje duge povijesti raselili, jer ih nigdje na području Bosne i Hercegovine nismo našli osim u zapadnoj Hercegovini."¹ Isti autor je utvrdio da su od Sliškovića nastali Aničići, Corapine, Lovrići, Skobići, Šumani, Tambići, Tipurići, Vidovići i Vladići u Raškoj Gori te na široko-briškom području: Ćeškići, Nakići i Ramići.

Biskup fra Pavo Dragićević je u poznatom popisu bosanskohercego­vačkih Hrvata katolika zabilježio u zapadnoj Hercegovini 12 obitelji i 106 osoba s prezimenom Slišković. U Raškoj Gori 10-članu obitelj Dujma Sliškovića (Dovmus Sliscovich), tri obitelji sa po 7 članova - Markovu, Jurinu i Jakovljevu i 4-člano domaćinstvo Ante Sliškovića; u Mokrom pokraj Širokog Briga 11-člano kućanstvo Ilije Sliškovića; u Posuškom Garcu dom je imao Mate Slišković s 8-članom i Bariša s 3-članom obitelji. Na duvanj-skom području Sliškovići su 1741/42. godine živjeli u Bukovici - Petar s 10-članim domaćinstvom, isto toliko brojno domaćinstvo imao je Luka Sliško­vić iz Sarajlija a u Mrkodolu je obitavala 4-člana obitelj Mate Sliškovića.

Biskup fra Marijan Bogdanović 1768. godine zabilježio je na duva-njskom području dvije obitelji Sliškovića: Pavinu u Mrkodolu s 12 člano­va i 9-članu obitelj Grge Sliškovića u Bukovici. Vjerojatno je ovaj posljednji predak duvanjskih Sliškovića i Sliškića, koji se oko 1855. godine u Kongori odlučuju za prezime Sliško.

U matici vjenčanih stare župe Seonice 1. ožujka 1824. godine upisana je ženidba Luke sina Mate Sliškića iz Bukovice i majke Joze rođene Vukadinović iz Omolja s Ivom kćeri Frane Ledića iz Aržanog i majke Luce rođene Kovač iz Aržanog. Vjenčatelj nove bračne zajednice između tog udovca i udovice bio je Duvnjak fra Ivan Skočibušić iz Mesihovine. Još je jedno vjenčanje s upisanim prezimenom ženika Sliškić: 24. stu­denog 1824. godine oženio se udovac Ante sin Luke Sliškića iz Bukovice i majke Pave rođene Protuđer iz Bukovice s djevojkom Ružom kćeri Ilije Batišića iz Brišnika i majke Perke rođene Ćurčić iz Bukovice. Vjenčatelj je bio fra Ivan Skočibušić, a jedan od dvojice kumova zvao se Petar Sliškić iz Bukovice. 20. studenog 1826. godine u Kongori (tek su doselili iz Bukovice) se ženi Grgo sin Luke Sliškovića (rabi se i najduža inačica ovog prezimena) iz Bukovice i majke Pave rođene Franjić iz Bukovice s Vidom kćeri Mate Novakovića iz Mrkodola i majke Jurke rođene Letica iz Brišnika. Vjenčatelj je bio fra Jako Križanac iz Vedašića. Sljedeće vjenčanje obavit će se 25. siječnja 1855. godine u Kongori i ženik je Sliško s prebivalištem u Kongori: dakle tada se oženio Ivan sin Jure Sliške iz Kongore i majke Pave rođene Pengo iz Mrkodola s Ružom kćeri Ivana Perkovića - Bartulića iz Kongore i majke Luce rođene Tadić iz Kongore. Kumovali su Mijo Pehar i Jure Sliško iz Kongore.

S prezimenom Sliškić nekoć Slišković događaju se i neočekivane stvari. Naime, 22. studenog 1870. godine upisana je ženidba Ivana sina Joze Matića-Sliškića iz Kongore i majke Ruže rođene Radoš iz Kongore s Marom kćeri Andrije Letice iz Mrkodola i majke Anđe rođene Bučar iz Vira. I kum Jozo Matić-Sliškić iz Kongore nosi ovu neobičnu prezimensku kombinaciju. Ona se kasnije susreće i u matici krštenih stare župe Seonice u dva navrata, i to u dva različita oblika: 24. lipnja 1883. godine u Kongori je kršten Jozo sin Mije Matića-Sliške i majke Ruže rođene Gabrić iz Lipe. Ovdje je prez­ime Sliško naknadno dodano; 29. rujna 1889. godine u Kongori je kršten Mijo sin Ivana Sliške (Matica) i majke Mare Vučur iz Mrkodola. Otkud Matić-Sliško i Sliško (Matić)? Ako je utvrđeno da su kongorske Sliške potomci bukovičkih Sliškovića ili Sliškića, onda to istodobno znači da nisu mogli nastati od roda Matica, nastanjenih u Kongori i Borčanima. Ako je to tako, onda se ovo Matić u ovom slučaju može shvatiti kao obiteljski nadimak dijela Sliška, kojeg su dobili po nekom svom pretku Mati.

Zanimljivo je i još jedno vjenčanje u Bučićima (zaselak sela Mesihovine) obavljeno 1. veljače 1830. godine. Mladoženja je Jakov sin Mate Dodiga iz Bučića i majke Antonije rođene Skočibušić iz Bučića, a odabranica njegova srca bila je Ruža kći Tome Sliškovića iz Vrbanja (??) i majke Mande rođene Đerek iz Rakitna. Je li riječ o mjestu Vrbanj na otoku Hvaru ili nekom nama nepoznatom zaselku?

Dakle, Sliške su potomci Sliškovića ili Sliškića iz Bukovice, odakle (barem neki) 1826. godine doseljavaju u Kongom, a sve do 1917. godine miješaju inačice svog prezimena Sliškić i Sliško.

© Ivanković, A. Duvanjska Prezimena. Tomislavgrad: Naša ognjišta, 2001.

Komentari (0)

Ime

Komentar

manja | veća

Upišite prikazane znakove

Dodaj komentar